Zašto još uvijek nisi pokrenula svoju tvrtku?

Zašto još uvijek nisi pokrenula svoju tvrtku?

Vjerojatno ste se i vi u nekom razdoblju svog života našli u razgovoru s prijateljima na temu posla i zaposlenja.

Jedni su tvrdili kako im je posao naporan i kako žele više biti s djetetom.

Suradnici im idu na živce, prekovremeni nisu plaćeni, a šefovi ne cijene njihov trud.

Drugi nikako da nađu neki normalan posao. Dobili su ili dali otkaz…

Netko od okupljenih spomenuo je kako nema smisla raditi za druge, kako je potrebno osamostaliti se i postati svoj šef. Svi su klimnuli srknuvši gutljaj već hladne kave i uzdahnuli, zamišljajući kako bi to bilo krasno – vlastita tvrtka, nitko ti ne dahće za vratom, fleksibilno radno vrijeme… I tu je priča stala.

Kada sam 2016. pregledavala svoje bilješke, ciljeve i planove iz prošlosti, vidjela sam da se kroz njih cijelo vrijeme provlači nekoliko poduzetničkih ideja.

Iako sam do tog trenutka stvorila stotinu projekata i sudjelovala u stvaranju nekoliko organizacija i tvrtke, još uvijek se nisam odvažila na pokretanje svoje tvrtke.

 
Zašto?

Teško je sad biti pametan i dati suvisli odgovor, no bit ću iskrena i reći vam – vjerojatno me je bilo strah.

U mojoj obitelji nisam imala poduzetnika pa nisam imala od koga “uhvatiti” malo poduzetničkih lekcija.

Nije me imao tko potapšati po ramenima i reći – ma gle, nije ti to ništa, samo kreni.

 

Nisam ni mogla zamisliti da radim za sebe, iako sam čitav radni vijek do sada radila na sličan način kao poduzetnici.

Projekti koje sam stvarala i na kojima sam radila uvijek su morali biti najbolji da bi bili izabrani, ja sam morala biti najbolja da bi uspjela s tvrtkama sklopiti ugovore…izvrsnost i produktivnost bila je uvijek prioritet, a rokovi svakodnevica.

 

Kriza? Pf, kada ti je optimizacija resursa drugo ime jer si stalno naučen iz ničega stvarati nešto, onda te poduzetnička kriza ne može obeshrabriti.

Opstaju samo najjači, najbolji, najorganiziraniji, najstrastveniji i ja to dobro znam. 

(Osim ako ti je Nadan Vidošević tata, onda ti je svejedno, ali sumnjam da u tom slučaju čitaš ovaj tekst već jašeš posljednjeg polarnog medvjeda na Sjevernom polu što najoštrije osuđujem. Samo da se razumijemo.)

To me naučilo da razmišljam barem tri koraka unaprijed.

Da, iscrpljujuće, no s druge strane, to su istovremeno i neki od razloga zbog čega sam uvijek svoje ciljeve i akcijske planove ostvarila (a ne zato što mi je Nadan tata, jer nije. Just saying).

 

No vratimo se na temu.

Zašto još nisi pokrenula svoju tvrtku?

Kao i većinu ljudi, užasavalo me nepoznato.

A područje hrvatske birokracije i administracije je poput Sahare…

Postoje karte i povremeno ti se čini da vidiš nešto,  a onda shvatiš da je to fatamorgana.

Ja volim znati sva pravila i napraviti po peesu. Kada od 10 ljudi svatko propise tumači na svoj način, mene to zabrine.

Sjećam se večeri kad smo po x-ti put pričali o smislu života i idealnom poslu.

Svaki put bi se naljutila kad bi mi partner dao neko totalno jednostavno rješenje mojih promišljanja, govoreći mu – Znaš, nije to tako jednostavno!

Te večeri rekla sam mu: “Dobro znaš koja je moja životna svrha i u čemu sam najbolja. Želim svoje znanje i iskustvo koristiti kako bi drugima pomogla da ostvare svoje ciljeve i potencijale, da nađu ili stvore posao radi kojeg svako jutro doslovno iskaču iz kreveta jer ne mogu dočekati da dođu do ureda! Kao što se meni često dešavalo. Ali što ako…

Prekinuo me i rekao “Jesi li bila neuspješna u ičemu sto si u životu radila ? Nisi. U čemu je onda problem? Ako će sve biti po planu, OK, a ako neće, što si izgubila? Ništa, samo si dobila još jedno iskustvo. Vjeruj u sebe kao što vjeruješ u ljude s kojima radiš.”

 

Klimnula sam.

Nisam u tom trenutku sebi željela priznati da mi je on to isto govorio već godinama.

Pred 1 godinu. 3 godine. 5 godina…

On je to već davno vidio.

Ali ja nisam.

Stvarala sam druge stvari i svoj posao sam uistinu voljela. Jednostavno nije bilo vrijeme.

 

Istraživanja pokazuju da su tvrtke koje vode žene i do 25 posto profitabilnije na svjetskoj razini.

No, žene se teže odlučuju za pokretanje vlastitog posla.

U Hrvatskoj ne čine niti trećinu svih poduzetnika.

Dalo bi se dugo raspravljati o tome zbog čega je to tako, no eto – u ovom trenutku je tako.

I ja sam dio ove statistike: s 16 godina radnog iskustva (i glavninom upravo na edukacijama i savjetovanju čime se i sada u Konekti bavim) i ja sam sama sebe dobrano morala lupiti po guzici da se odvažim na ovaj korak.

 

Sama sa sobom provela sam proces po CH-Q metodi (odnosno, Swiss career qualification programu) koje sam trenerica i postavila si ciljeve.

Nakon toga slijedio je proces brušenja poduzetničkih ideja u “Pokreni pravi posao” intenzivu gdje sam suzila izbor na nekoliko ideja i odgovorila si na sva pitanja koja su mi se rojila u glavi..

Sve su bile odlične, no ideje su kao i kolači.

Ako ih nemaš, a želiš ih – u problemu si. Ako ih imaš previše, opet si u problemu. Vjerojatno jer nisi mogao odlučiti kojeg ćeš pojesti ili pak si ih pojeo sve i sad te boli trbuh.

Stajala sam na mjestu jer nisam mogla odlučiti s kojom idejom krenuti. Možda jednom, možda drugom, možda kombinacijom…..a možda su šumi.

 

Nema tu puno filozofije, u ovoj fazi najčešće tapkamo na mjestu jer

…imamo previše ideja i ne možemo se odlučiti

…imamo odličnu ideju, ali ne znamo kako je pretvoriti u biznis od kojeg bi mogli živjeti

…nemamo dovoljno dobru ideju.

 

Kad sam izabrala poslovnu ideju s kojom krećem, dalje je kroz proces sve išlo lako. I plan, i strategija, i unaprijed pripremljeni materijali – sve je bilo tu.

 

Obrtnica mi je bila u ruci prije nego što sam se uspjela snaći, doslovno.

Uz postavljanje ciljeva, “brušenje ideje” i izbor prave strategije, ciljeve sam ostvarila brzinom munje, a moja ideja postala je posao u kojem i ja i moji klijenti prosperiramo i rastemo.

 

 

 

Kada me slijedeći put netko pita “Zašto još uvijek nisi pokrenula svoju tvrtku?” spremno ću reći – “Ja jesam, a što ti čekaš?”

 

Snovi se ne ostvaruju sami od sebe – bez imalo naše svjesne namjere i akcije.

Želite li biti oni koji se uvijek žale kako je život nepravedan ili pak oni koji promišljaju što žele, postave cilj, izaberu strategiju i spremno idu ka ostvarenju svog cilja?

Sve ciljeve je moguće ostvariti, no rukave ćete morati zasukati, bez toga ne ide.

No, dobra vijest je ta da kada stvarate i radite ono što volite – nećete biti ubijeni od posla, već naprotiv – biti ćete radosni i ispunjeni.

 

Ako i sami razmišljate o pokretanju svog posla, a ne znate od kud krenuti i imate bezbroj pitanja vezano uz svoju ideju, priključite mi se na slijedećoj grupi intenziva “Pokreni pravi posao”.
Nova grupa kreće 25.5.2019., a na ovoj edukaciji naučit ćete i stvorit ono NAJBITNIJE što vam je potrebno da definirate i pokrenete svoju najbolju poduzetničku ideju.

ŽELIM POKRENUTI SVOJ BIZNIS

About the author

Certificirana edukatorica, profesionalna savjetnica i stručnjakinja za organizacijski razvoj.  Biovrtlarica i zaljubljenica u život i prirodu.