Evo zašto je multitasking ubojica tvog uspjeha

Da te nešto pitam. 

Što sve radiš u ovom trenutku dok čitaš ovaj članak?

Kaktiga radiš?

Istovremeno skrolaš po Instagramu,  otvorena ti je e-pošta, na stolu su neki dokumenti na kojima radiš, čitaš ovaj članak i povremeno odgovaraš na poruke na Massangeru?

Itekako te razumijem i dobrodošla u ludilo modernog doba u kombinaciji multitaskinga i smanjene pažnje gdje imamo osjećaj da nam nijedna sekunda ne smije biti bez svrhe.

 

Kad radimo nekoliko stvari istovremeno i prebacujemo se s jednog zadatka na drugi, to se zove multitasking.

Pitanje je samo, smatraš li multitasking svojom prednošću ili manom?


Kao poslodavac nerijetko sam u natječajnoj dokumentaciji nailazila da su kandidati upisali multitasking pod svoje kompetencije.

I ja sam nekoć bila jedna od onih koja se ponosila svojom sposobnošću da istovremeno odrađujem nekoliko zadataka, radim multitasking, prebacujem se s jednog na drugi i s užitkom precrtavam stvari na svojoj podužoj “to do” listi koja je svaki dan sadržavala posve različite zadatke.

Činilo mi se da u manje vremena odrađujem više stvari i da sam efikasnija, no danas znam da je to bila iluzija.

Multitasking je danas postao životni stil, no činjenica je kako nas on iscrpljuje i usporuje, čini nas manje produktivnima i stvara veću mogućnost pogreške.

Istraživanja pokazuju da naš mozak nije toliko dobar u rješavanju nekoliko zadataka istovremeno te da multitasking zapravo može smanjiti našu produktivnost do čak 40% (Multitasking: Switching costs, Robert Rogers i Stephen Monsell)

Druga studija koju su 2001. godine proveli Joshua Rubinstein, Jeffrey Evans i David Meyer otkrila je da su sudionici izgubili značajnu količinu vremena kad su prelazili između nekoliko zadataka, a da su izgubili još više vremena kad su zadaci postajali sve složeniji.

 

Kako je to moguće?

Jednostavno.

Mi nismo računala.

Ljudi mogu raditi nekoliko stvari istovremeno, ali se ne možemo fokusirati na obje istovremeno.

Kada istovremeno hodamo i pjevamo to ne mora predstavljati problem, no što ako zbog multitaskinga postanemo opasnost za sebe ili druge?

Primjerice, kad u gustom prometu istovremeno voziš i tražiš maramice u pretincu, a nečije dijete je baš istrčalo na cestu?

Ili što kada zbog multitaskinga (a time i smanjene koncentracije na bitno) napraviš veliki propust u izvještaju ili projektu koji pišeš i time stvoriš veliki problem tvrtki?

Kad nam je važna sigurnost i produktivnost, multitasking nam može stvoriti veći problem nego korist.

 

Gdje nastaje problem?

Zamisli da radiš na izvještaju i trebaš biti posve koncentrirana.

Upada ti kolega u red koji ti “samo treba nešto pokazati” (vjerojatno psića kako pleše “hipidi-hopidi happy dance).

Svoj fokus s izvještaja na kojem si radila sad stavljaš na njega i distrakciju, a po njegovom odlasku trebat će ti neko vrijeme “da se vratiš” i da opet počneš produktivno raditi svoj zadatak.

Svoje obavljanje posla nisi produžila samo za to vrijeme koje te je kolega prekinuo, već i za “vraćanje” u produktivnosti.

Ukratko, upravo si produžila vrijeme koje ćeš trebati uložiti u taj zadatak za četvrtinu.

Grr.

 

 

Kad multitaskaš u biznisu radiš sve više, a postižeš sve manje. 

Jedino što dobivaš su čir na želucu i financijske rezultate tvog biznisa koji nisu nipošto laskavi.

I zbog toga je multitasking ubojica tvog uspjeha.

 

Dr. David Mayer navodi da “cijena prebacivanja” ovisi o tome koliko je zadatak koji ste radili bio kompleksan, no ako pričamo o vremenu, možete izgubiti 25% vremena ako se radi o manjem zadatku do čak 100% vremena kad se radi o kompliciranim i važnim zadacima.

“Kronični multitaskeri” s vremenom u potpunosti izgube mogućnost procjene koliko im stvarno treba da obave neki zadatak i vjeruju da im treba više vremena nego što je obično potrebno.

Ako znamo da multitasking smanjuje kvalitetu našeg rada, smanjuje nam produktivnost i povećava stres – zbog čega bi to i dalje namjerno činili kada obavljamo zadatke koji su nam važni i za koje znamo da je važno da ih napravimo dobro?

 

Ako si vlasnica biznisa i stalno ti nedostaje vremena, pa evo – tu se skriva tvoje vrijeme.

Ulupaš ga u multitasking zbog čega radiš cijeli dan, a postižeš minimalne rezultate.

Isto tako, misliš da su svi tvoji proizvodi, usluge i zadaci jednako bitni, što je isto tako potpuno pogrešno, ali to je već neka druga tema. 

Donosim ti 5 savjeta kako smanjiti distrakciju i multitasking:
  1. Napravi popis prioriteta.
  2. Radi zadatak po zadatak (s liste prioriteta).
  3. Isključi notifikacije društvenih mreža i ostale distrakcije.
  4. Definiraj vrijeme u danu kada ćešse baviti “sitnicama” poput pregledavanja portala, društvenih mreža, e-pošte i koliko će to trajati.
  5. Ako se ne možeš samokontrolirati, instaliraj aplikaciju kojom ćeš sama sebi na određeni period blokirati izabrane web stranice ili društvene mreže (poput aplikacija SelfControl ili FindFocus)

 

Prateći moje savjete trebat će ti puno manje vremena i energije da napraviš važne zadatke, a višak vremena možeš utrošiti na što god želiš.

Fokusirani rad je zapravo neka vrsta vremenskog ulaganja u kojem uvijek dobivaš dividendu.

Izazivam te da ovo isprobaš samo na 2 dana i da mi javiš u Instagram DM ili na e-mail marina(a)konekta.hr kako ti je išlo.

Što kažeš?

 

 

About the author

Certified business, branding & success expert. Posljednjih 19 godina stvaram uspješne osobne i poslovne priče. I vaša može biti jedna od njih. Imate pitanje, prijedlog ili tražite edukatoricu/predavačicu? Kontaktirajte me na marina@konekta.hr. Želim vam da ostvarite sve svoje potencijale. Marina